Speleološki odsjek HPD "Željezničar"

U organizaciji Speleološkog odsjeka HPD "Željezničar" iz Zagreba održan je na području izvora Cetine speleološki kamp od 15. 8. do 23. 8. 2004. godine. Voditelj kampa bio je Branko Jalžić. Kamp je bio smješten kod mlinice na Vukovića vrelu, jednom od izvora rijeke Cetine. Plan rada je bio da se u već poznatim speleološkim objektima provedu ronilačka, biospeleološka, arheološka i druga istraživanja te da se neki ponovo topografski snime. Na kampu je sudjelovalo ukupno 23 speleologa. Istraživanja su planirana ponajviše radi prikupljanja građe za buduću monografiju o speleološkim pojavama izvorišta rijeke Cetine. Dio vremena posvećen je i rekognosciranju padina sjevernog dijela Dinare (1831 m) za potrebe budućih speleoloških istraživanja, koja se planiraju iduće, 2005. godine. Sve su aktivnosti obavljene u najboljem redu.

Utovar opreme na Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu i put do Vukovića vrela, kamo smo stigli u kasnim popodnevnim satima. Tamo smo zatekli dio ekipe, nakon čega smo počeli podizati logor.

Ujutro dio ekipe odlazi u grad Vrliku na sastanak s gospodinom Marijanom Delićem, direktorom poduzeća "Komunalac", od kojeg smo dobili dozvolu za korištenje struje iz postrojenja vodocrpilišta.

Obavljene su pripreme za istraživanje i punjenje ronilačkih boca.

Za to vrijeme dio ekipe odlazi u razgled Cetinskog polja. Nakon objeda dijelimo se u dvije skupine. Dvojica speleologa odlaze topografski snimiti Malu špilju kod Vukovića vrela. Špilja je duga 20 metara. Slikan je ulaz i unutrašnjost. Bilo je malo podzemne vode u lijevom i desnom boku dvorane. Dečki su brzo završili posao zbog jakog smrada izmeta neke životinje (vjerojatno lisice).

Dio ekipe odlazi na ronilačko istraživanje sjevernog sifona u Rudelića špilji. Temperatura vode u sjevernom sifonu iznosila je 9,4 °C. V. Lindić digitalnim fotoaparatom snima podzemne prostore i pripremu ronilaca. Plan za Rudelića špilju bio je da se roni na njenom kraju, u sjevernom sifonu i da se istražuje dalje. Sifon dugačak oko 1 metar je ronjen na dah. Iza njega je otkriveno i istraženo 130 m prostranoga kanala, sa zanimljivim detaljima. Na kraju toga kanala nalazi se drugi sifon (Cigin sifon), u kojem je zaronjeno do 19,5 m, ali nije izronjeno na drugu stranu zbog pomanjkanja zraka u bocama. Ronili su Branko Jalžić i Igor Markanjević.

Ronioci su tom prilikom vidjeli jedan primjerak podzemne kozice (Spelaeocaris ili Troglocaris). To je prvi nalaz podzemne kozice u speleološkim objektima na izvorima rijeke Cetine. Ronioci su vidjeli i jedan primjerak male vodenbabure roda Monolistra. Odlučili smo istraživanja nastaviti sljedeći dan.

Za vrijeme ronilačkih istraživanja, dio ekipe obišao je ulazne dijelove špilje radi sabiranja arheoloških nalaza. Pronađeni su brojni fragmenti keramičkih posuda iz raznih vremenskih razdoblja

Odlazak u Vrliku po hranu. Obavljene su pripreme za nastavak istraživanja u Rudelića špilji. Istraživala je šestoročlana ekipa. Četvoro speleologa prošlo je prvi sifon. Obavljeno je topografsko i fotografsko snimanje novootkrivenog kanala. Ponovno je ronjeno u tzv. Ciginom sifonu. Iza sifona otkriven je nastavak špilje i novi sifoni. Za daljnja će istraživanja biti potrebne veće ronilačke boce i sukladno tome brojnija ekipa ronilaca.

Za to vrijeme dio ekipe obišao je ulazni dio špilje Kotluše radi nalaza arheoloških predmeta. Pregledan je podzemni prostor kanala do oko 600 metara od ulaza u špilju. Fotografirani su podzemni prostori i pojedini zanimljivi sigasti ukrasi.

Priprema za obilazak Tutićevih špilja. Autima se prebacujemo do vododerine podno zaselka Barišića. Uspinjemo se njome sve do ruba platoa. Budući da nismo uspjeli naći ulaz, vraćamo se i uspinjemo do Kusonjića gradine s impresivnim obrambenim zidom, na suprotnoj strani vododerine. S tog je mjesta otprilike lociran položaj ulaza, koji se nalazi u gustišu pri vrhu kanjona, nasuprot gradini. Rad u špilji bio je poglavito usmjeren na fotografiranje velikih podzemnih prostora i sigastih tvorevina.

Pronađeni su i fragmenti keramike. Od podzemne faune viđeni su leptiri, lažipauci, kornjaši vrste Laemostenus cavicola i mnoštvo babura roda Alpioniscus sp.

Ova je špilja ujedno i stanište kolonija šišmiša koje su ovdje nazočne duže vrijeme, na što ukazuju velike nakupine njihova izmeta.

Osim toga, ponovno je izvučen glavni poligonski vlak kroz špilju, s obzirom na to da se sada raspolagalo boljim mjernim instrumentima. Nakon Velike Tutićeve špilje "arheološka" je ekipa obišla Malu Tutićevu špilju. U njoj nisu pronađeni nikakvi arheološki nalazi. Fotografiran je ulaz i unutrašnjost špilje. Vraćamo se u kamp oko 18 sati.

U međuvremenu su u kamp stigli Alan Kovačević i Darko Višek (DDISKF), Anđelko Novosel (HRSD) i talijanski ronioci Luigi Casati, Michella Massa, Marcello Ferretto, Luca Tanfoglio i Jean-Jacques Bolanz (Švicarska). Nakon kraćih konzultacija, zbog praktičnih razloga, odvodimo ih do izvora Glavaša, gdje će roniti iduća dva dana. Vraćamo se u kamp. Kasno navečer u kamp dolazi prof. Neven Bočić, član SD "Karlovac". Dogovoreno je da sutradan ronioci idu u Vukovića vrelo, a ostatak ekipe u Čulumove špilje. Oko podneva bismo trebali biti na Glavašu i pridružiti se talijanskim roniocima u istraživanjima Glavaša.

Ustajemo rano. Pripremamo se za uron u Vukovića vrelo. Oko 9 sati započinjemo s ronjenjem koje vodi instruktor ronjenja A. Novosel. Ronilo se samo u ulaznom dijelu. Temperatura vode bila je 8,8 °C. Od krupnog tehničkog otpada koji smo zatekli u izvoru, izvučena su dva metalna pajsera. Dogovoreno je da se izvor očisti, koliko je moguće, od ubačenog smeća.

Dio ekipe odlazi do Čulumovih špilja. U dućanu u Kijevu ekipa je našla vodiča Josipa. Zajedno su otišli do Velike Čulumove špilje i potom razgledali četiri objekta.

Matatinova špilja (apartman I) duga je oko 78 m. Ima dva ulaza, od kojih jedan služi za odlaganje smeća. Špilja je topografski snimljena i fotografirana.

Jama 2 (apartman II), dugačka je 5 m i ima jamski ulaz. Zatrpana je kamenjem. Osjeća se strujanje zraka. Špilja je topografski snimljena i fotografirana (Bočić, Lindić, Božić).

Josipova jama (apartman br. III) je špilja duga 13,5 m. Nađena je keramika, Temperatura zraka u špilji iznosila je 18,5 °C. Viđen je i slikan šišmiš (foto Lindić).

Jama 4 (apartman br. IV) je špilja duga 21 m. Špilja je topografski snimljena i fotografirana.

U Čulumovim špiljama radi tročlana ekipa, koja povlači novi poligon. Napravljen je poligon na površini, između otvora Velike i Male Čulumove špilje.

Dio ekipe pridružio se talijanskim roniocima, s kojima se ronilo do 42 m dubine. Uron je zabilježen fotografiranjem i snimanjem podvodnom kamerom Od faune smo vidjeli pastrvu, pužiće Ancilus sp. i ličinke Trichoptera. Jacques Bolanz zaronio je tom prilikom do 70 m dubine. Bio je oduševljen izgledom izvora.

Dio ekipe, uz pomoć Milorada Ivetića, rekognoscira otvor bezimene jame koja je prema njegovoj priči povezana sa špiljom Kotlušom. Ulaz je zatrpan kamenjem. Ulaz je fotografiran i nadamo se da ćemo iduće godine imati vremena otkopati ga i istražiti ovaj objekt.

Drugi dio ekipe, s gospodinom Teskerom (suvlasnikom punionice vode "Cetina"), obilazi gornji dio Gospodske špilje. Zatim postavljaju uže na vertikali. Fotografiraju kanal i prikupljaju fragmente keramike.

Dvočlana ekipa pridružuje se talijanskim roniocima i kamerom snima ronjenje u izvoru Glavašu.

Toga je dana L. Casati ronio do 109 m dubine. Preronjeni dio dugačak je oko 140 m. Na tom je mjestu suženje iza kojeg se nalazi širi prostor. U nedjelju će ponoviti uron i pokušati proći dalje.

Poslijepodne dio ekipe odlazi u Kotlušu, gdje fotografira kornjaša podzemljara vrste Haplotropidius pubescens pubescens koji je i opisan iz ove špilje. Od ostale faune registrirani su leptiri roda Triphosa i konjici roda Dolicopoda. Na tlu kanala uočene su kućice podzemnog puža Lanzaia kotlusae, vrste koja je također opisana iz ove špilje. Izmjerena je temperatura vode u izvoru od 11,8 °C.

Kasno poslijepodne dvojica ronilaca snimali su podvodnom kamerom ulazni dio potopljenog kanala u Vukovića vrelu. Pripremljeno je čišćenje izvora.

Navečer je u kamp pristigla i ekipa biospeleologa predvođena predsjednikom Romanom Ozimecom.

Biospeleolozi odlaze u Gospodsku špilju radi upoznavanja špilje i faune.

Ronioci ponavljaju snimanje u Vukovića vrelu. Prikupljen je uzorak sedimenta radi nalaza kućica gastropoda. Prikupljena su tri primjerka rakušca roda Niphargus sp.

Treća ekipa obilazi, fotografira i topografski snima Špilju kod izvora Vriovca. Posjećuju Špilju nad izvorom Vriovcem i Špilju kod Medića ograde, u kojoj je nađeno dosta krupnog smeća. Ni u jednoj špilji nije bilo arheoloških nalaza.

Taj su dan ekipu posjetili djelatnici Državnog zavoda za zaštitu prirode, predvođeni gospodinom Davorinom Markovićem.

Ronioci organiziraju i uspješno provode čišćenje Vukovića vrela. Krupni tehnički otpad odložen je u krugu vodocrpilišta, odakle je kasnije odvezen na gradski deponij.

Nakon obilaska Gospodske špilje, biospeleolozi su posjetili špilju Kotlušu radi fotografiranja podzemne faune. Zbog naglog dolaska olujnog vremena obustavljene su sve terenske aktivnosti.

Noću puše jaka bura. Rano ujutro obavljene su pripreme za odlazak na Dinaru. Ronioci odlaze do Glavaša, gdje rone 50 m duboko. Kamerom snimaju Casatijev uron, koji roni dublje, i topografski snima kanal.

U posjetu nam stiže akademski slikar prof. A. Mateš.

Na Dinaru se uspinje skupina speleologa koja se kasnije dijeli u tri podskupine.

Jedna skupina rekognoscira teren prema vrhu Dinare, druga ostaje na području lokaliteta Košare, a treća obilazi Špilju iznad Glavaš kule. U manjoj prostoriji ovog objekta naišli su na mnoštvo fragmenata keramičkih posuda. Uočeni su i brojni primjerci izopoda roda Alpioniscus sp. Objekt treba sustavno speleološki istražiti.

Na usponu prema vrhu nailazimo na manju lokvu inače ucrtanu na topografskoj karti. Temperatura vode, u kojoj ima ličinki daždevnjaka, iznosila je 15,8 oC.

Obišli smo manju špilju iznad Košara, u kojoj su sada oltar i kapelica sv. Ilije. U istoj se stijeni, malo dalje, nalazi duboka kamenica s vodom koja je dublja od 5 m. Fotografirali smo ulaz i izmjerili temperaturu vode, koja je iznosila 9,6 °C. Nastavljamo s pregledom terena i nailazimo na prostrani otvor jame Krivnice, duboke oko 60 m, sa snijegom na dnu. U boku iste vrtače nalazi se još jedan manji jamski otvor. Fotografiramo ulaz. Grupe se neovisno jedna od druge u različito vrijeme vraćaju u kamp. Poslijepodne biospeleolozi obilaze Rudelića špilju i nalaze jedan primjerak pseudoškorpiona iz roda Chtonius sp., te nekoliko troglofilnih kornjaša vrste Laemostenus cavicola. Tom je prilikom pronađen značajan arheološki nalaz, dio brončane, ukrašene kopče.

U posjet nam dolaze novinari Jutarnjeg i Večernjeg lista iz Splita. Obavljen je kratak intervju sa sudionicima kampa radi objavljivanja novinskih napisa.

Dio ekipe nastavlja s istraživanjima u Rudelića špilji. Istražuju uski kanal prije prvog sifona i uspijevaju napredovati samo 10 m.

Dio ekipe obilazi Gospodsku špilju iza sjevernog sifona.

Sjeverni je sifon otvoren i plivanjem se prešlo na drugu stranu. Došlo se do Velikog sifona. Obavljeno je fotografiranje podzemnih prostora. Zbog problema s ventilom na ronilačkoj boci, nije poduzet planirani uron u Velikom sifonu. U zapadnom je kanalu uzet uzorak sedimenta s puževim kućicama.

Službeno je kraj trajanja kampa pa iz logora odlazi većina sudionika.

Odlazak u Vrliku, na sastanak s gradonačelnikom Ivanom Čorićem. Najljepše smo se zahvalili na pruženoj pomoći i zamolili ga za potporu kampu koji planiramo za iduću, 2005. godinu.

Preostali dio sudionika kampa očistio je korišteni prostor i potom napustio Cetinsko polje

OBRAĐIVANI OBJEKTI:

Kotluša špilja

Izvor Kotluša

Izvor prije Kotluše

Gornja Tutićeva špilja (Čelinka

Vukovića vrelo

Mala špilja

Rudelića špilja

Gospodska špilja

Izvor Vriovac (Barišića peć

Špilja iznad izvora Vriovca

Špilja kod Medića ograde

Velika Čulumova špilja

Matatinova pećina

Josipova jama

Jama 2

Jama 4

Špilja iznad Glavaš kule

Lokva iznad Glavaš kule

Kamenica, Košare, Uništa

Krivnica jama, Košare

SUDIONICI LOGORA:

Speleološki odsjek HPD "Željezničar" - 7 sudionika

Speleološki klub "Ursus spelaeus" - 2 sudionika

Speleološko društvo "Karlovac" - 1 sudionik

Speleološki odsjek HPD "Dubovac" - 3 sudionika

Speleološki klub "Ozren Lukić" - 4 sudionika

"Dinaridi", društvo za istraživanje i snimanje krških fenomena - 2 sudionika

Hrvatsko speleoronilačko društvo - 1 sudionik

Hrvatsko biospeleološko društvo - 2 sudionika

Hrvatski prirodoslovni muzej - 1 sudionik

Napisao : Branko Jalžić